Spomenici kulture Otok Pag > Pag

Spomenici kulture

Zborna crkva utemeljena 18. svibnja 1443. godine. Podignuta je s namjerom da postane katedralom, dakle sjedištem biskupije. No, zbog raznih političko-povijesnih razloga, nikada nije proglašena katedralom. Crkva se može razgledati svakodnevno i u njoj se redovito održavaju liturgije.

Knežev dvor datira iz 15. stoljeća. Do 1905. godine bio je sjedište otočne i gradske uprave. U njemu su stolovali knezovi (s mandatom u trajanju 33 mjeseca) koje je postavljala Venecija, i zasjedalo Plemićko i Gradsko vijeće. (U Kneževom dvoru djelovao je, kao načelnik s funkcijom posljednjeg paškog kneza, pravnik i povjesnik Marko Lauro Ruić.

Kulu Skrivanat se u Pagu uobičajeno naziva Gradskom kulom. Od devet kula koje su okruživale grad Pag, ona je jedina preostala. Izgrađena u 15. stoljeću, služila je kao snažna utvrda na sjeverozapadnoj strani grada. Nasipavanjem tla u okolici kule, njena je visina smanjena za oko dva do tri metra. Njen najistureniji dio nekada je oplakivalo more, a u prorezima na pročelju stajali su laki i teški topovi.

 Na mjestu na kojem se nalazi sjedište gradske uprave Paga, do 1905. godine nalazila se Kula Kamerlengo, sagrađena u obliku osmerokuta. Svojom izrazito moćnom konstrukcijom, štitila je zapadni, morski ulaz u grad. Pored nje, s južne strane, nalazio se gradski arhiv koji je zajedno s kulom izgorio 1905. godine. Frane Budak, tadašnji gradonačelnik, preuredio je kulu i u njoj postavio sjedište gradske uprave.

Gradnja magazina soli počela je 1629. godine na mjestu gdje je do tada bila Opatija sv. Petra (s lijeva na desno: peti magazin). Magazine je počeo graditi Jerolim Mondela, trgovac iz Šibenika. Uspio je sagraditi prva tri magazina. Preostalih šest magazina dograđeno je u vrijeme kada je Pag pripadao Austro-Ugarskoj Monarhiji. Magazini soli su jedinstveni spomenici paške arhitekture, a bez premca su i u svjetskim razmjerima.

Uz crkvu sv. Frane nalazio se samostan - sjedište franjevaca konventualaca koji su u Pag došli iz Staroga grada. Samostan je prestao postojati 1785. godine, kada je posljednji franjevac, na vlastitu molbu, zatražio preseljenje u Šibenik zbog nemoći. No, samostan je formalno ukinut 1795. godine. U napuštene samostanske prostorije smještena je prva paška škola. Cijeli je kompleks srušen 1854. godine. Crkva sv. Frane posljednji je ostatak nekadašnjeg sjedišta franjevaca u Pagu.

Benediktinski samostan sv. Margarite datira iz 1483. godine. Gradnju je potakao kanonik Juraj Slovinja. Crkvu uz samostan podigla je paška plemićka obitelj Mišolić. Uz crkvu je podignuta i kapela s grobnicom.

Crkva sv. Jurja, sveca zaštitnika grada Paga, djelomično bila je jednim svojim djelom dio sjeveroistočnih zidina grada. U njoj se liturgije održavaju samo povremeno, a najčešće služi kao galerija u kojoj se priređuju izložbe.

  • Spomenici kulture
  • Spomenici kulture
  • Spomenici kulture
  • Spomenici kulture
  • Spomenici kulture